Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 1888. godine i najstarija je moderna kulturna i naučna ustanova u Bosni i Hercegovini zapadnog tipa. Na njegovo osnivanje uticao je splet historijskih događanja. Samom osnivanju prethodio je dug period u kojem su brojni pojedinci ili grupe intelektualaca ukazivali na potrebe za jednom takvom ustanovom. Prva ideja o osnivanju muzeja javila se još 1850. godine ali od ideje do realizacije protekle su skoro 4 pune decenije, a u međuvremenu na prostoru Bosne i Hercegovine su se smijenile dvije carevine - Osmansku je zamijenila Austro - Ugarska carevina.

 

Politički, strateški i ekonomski ciljevi koje je sebi postavila austrougarska uprava zahtijevali su evropsku pismenost i masovniju obrazovanost. Bosna i Hercegovina, kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, privlačila je radoznalost mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i kvazi naučnika, što je već prvih godina okupacije rezultiralo raznošenjem spomenika kulture iz naših krajeva. To je doprinijelo poduzimanju konkretnijih mjera u cilju ostvarivanja dugo prisutne ideje o osnivanju muzeja, što se ogledalo u osnivanju Muzejskog društva nakon čega je 1. februara 1888. godine Zemaljska vlada osnovala Zemaljski muzej za Bosnu i Hercegovinu. Za direktora Muzeja imenovan je vladin savjetnik Kosta Hörmann.

 

Budući da je prostor u kome je Muzej bio prvobitno smješten uskoro postao suviše skučen i nepogodan, 1908. godine pristupilo se izgradnji novih zgrada. Odlučeno je da se gradi muzejsko zdanje paviljonskog tipa u koje će se smjestiti kao zasebne cjeline sve postojeće zbirke. Gradnja je završena 1913. godine, a Muzej otvoren za javnost 4. oktobra iste godine. U tom dugo godina jedinom namjenski izgrađenom muzejskom kompleksu na prostoru bivše Jugoslavije Zemaljski muzej BiH djeluje i danas.