Izložbe Odjeljenja za etnologiju u periodu od 1888. do 2008. godine

 

• Prva stalna izložbena postavka u zgradi Penzionog fonda otvorena 1888.godine.
• Velika izložba narodnih nošnji u Beču, 1891. godine
• Učešće Etnografskog odjeljenja na izložbama u Zagrebu i Temišvaru 1891.godine.
• Etnografsko odjeljenje učestvuje na Milenijskoj izložbi u Budimpešti, 1896.godine.
• Etnografsko odjeljenje učestvuje na svjetskoj izložbi u Briselu, 1897. godine.
• Etnografsko odjeljenje učestvuje na jubilarnoj izložbi u Beču, 1898. godine.
• Izložba u Parizu 1900. godine – Bosanski paviljon jedan od najljepših.
• Lovačka izložba u Beču 1910. godine, izloženi su etnografski predmeti iz našeg muzeja.
• Prva stalna izložbena postavka Etnografskog odjeljenja otvorena je 4. oktobra 1913. godine. Na spratu su smještene originalne sobe bogato rezbarene u drvetu sa svim potrebnim inventarom, a u njima su izložene figure sa narodnim nošnjama, raspoređene po geografskim oblasnim cjelinama. U jednoj sobi  su bile smještene nošnje iz Albanije, Grčke i Bugarske. U prizemlju su u jednoj dvorani predstavljeni tekstilni predmeti, a u drugoj predmeti umjetničkih zanata od metala, drveta, keramike i kože.
• Učešće Etnografskog odjeljenja na Higijenskoj izložbi u Beogradu 1933. godine, te Lovačkoj izložbi u Berlinu.
• Druga stalna izložbena postavka Etnografskog odjeljenja, 1948. godine. U lijevoj dvorani u prizemlju postavljena je izložba „Seoski život u Bosni i Hercegovini“, a u desnoj dvorani je postavljena izložba „Umjetni zanati u Bosni i Hercegovini“. U sobama na spratu postavljena je izložba „Građanski muslimanski život u Bosni i Hercegovini“.
• „Nakit u Bosni i Hercegovini od kasne antike do najnovijeg doba“, 1963. godine, zajednička izložba Arheološkog i Etnološkog odjeljenja.
• „Vez i nakit Bosne i Hercegovine“ (B.Vladić-Krstić, 1973. godine). Izložba gostovala u Belgiji, Holandiji, Danskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, SSSR-u, a gostovala je u Puli i Beogradu 1980-te prilikom zasjedanja Generalne skupštine UNESCO-a.
• Treća stalna izložbena postavka Etnografskog odjeljenja, 1974. godine. U obje dvorane u prizemlju postavljena je izložba „Život i kultura seoskog stanovništva u Bosni i Hercegovini“. Izložba na spratu ostala neizmijenjena.
• „Narodna umjetnost Jugoslavije“, 1980. godine, Beograd, Sarajevo, Skopje. Autor dijela izložbe za BiH, Lj. Hadžidedić.
• „Nošnje naroda i narodnosti Jugoslavije“, 1982. godine, Ljubljana. Autor dijela izložbe za BiH S.Bajić
• „Tradicionalno seosko pokućstvo u BiH“ (A.Bugarski i S.Bajić, 1982. godine).
• „Kolekcija poklona dr. Đure Mrazovića“ (Lj.Hadžidedić, 1983. godine).
• „Seoska zimska odjeća u BiH“ (Lj.Hadžidedić, 1984. godine).
• „Gradske nošnje u Bosni i Hercegovini u 19. vijeku“ (Lj.Hadžidedić, 1985. i 1996. godine).
• „Nošnje iz Etnološkog odjeljenja“ (S.Bajić, 1985. godine).
• „Muzički instrumenti iz zbirke Etnološkog odjeljenja“ (D.Rihtman-Šotrić i S.Bajić, 1986. godine).
• „Vez, tkanje i pletenje u tešanjskom kraju“ (S.Bajić, 1987. godine).
• „Oružje kroz vjekove“, zajednička izložba Arheološkog i Etnološkog odjeljenja.
• „Iz vremena naših predaka“ (S.Bajić i A.Bugarski, 1994. godine)
• „Nit' pucaju puške, nit' topovi, samo sjajne sijevaju ćorde“(A.Softić i S.Bajić, 1995. godine)
• „Život i kultura stanovnika Bjelašnice“ (A.Bugarski i S.Bajić, 1996.godine).
• „Uskrsne pisanice“ u saradnji sa crkvom sv. Ante, saradnik S.Bajić, 1997. godine.
• Obnovljena stalna izložbena postavka „Život i kultura gradskog stanovništva BiH u 19. stoljeću“, 1998. godine.
• „Ukrašavanje i motivi na bošnjačkom gradskom pokućstvu“ (S.Bajić i L.Džeko, 1998. godine). Gostovala u Zenici, 2002., Visokom 2003., Prijepolju, Srbija, 2005. godine.
• „EKSPO 98“ – učešće na svjetskoj izložbi u Lisabonu, Portugal, autor dijela izložbe sa eksponatima iz Zemaljskog muzeja BiH S.Bajić, 1998.godina.
• „Bosna i islamska kultura u Europi“ (K.Adahl, S.Bajić i L.Džeko, 1999./2000./2001. godine). Gostovala u mnogim gradovima Švedske i Norveške.
• „Dani krompira i luka“(M.Filipović, 2001. godine)
• „Kožarstvo i opančarstvo u Visokom“ u saradnji sa Zavičajnim muzejom Visoko, (L.Džeko i S.Hodović, 2002. godine).
• „Darovani predmeti porodice Ceković“ (S.Bajić, 2003. godine)
• „Mostar i njegov most“ u saradnji sa Centrom za mir iz Mostara, grupa autora (S.Oručević i drugi), saradnik L.Džeko, 2003. godine
• „Etnografski predmeti na fotografijama Franje Topiča“(M.Filipović, 2005.godine)
• „Milan Karanović, život i rad“ (L.Džeko, 2006. godine)
• „Sviram kako pjesma kazuje“ (A.Softić i T.Karača-Beljak, 2006. godine). Gostovanje u Etnografskom muzeju u Zagrebu, Hrvatska 2008. godine.
• „Bosanskohercegovački ćilimi“ (M.Filipović, 2007. godine)
• „Sarajevo između dvije carevine“ (L.Džeko, 2007. godine)
• „Izložba religijskih i sakralnih predmeta“ u saradnji sa Župnim uredom Presvetog trojstva, Novo Sarajevo, saradnik D.Križanec-Beganović, 2008.godine.
• „Koja je moja košulja?“ (S.Bajić, 2008. godine)

Projekti Odjeljenja za etnologiju u periodu od 1888. do 2008. godine

 

• Kongres arheologa i antropologa, 1894. godine, Sarajevo, svjetskoj javnosti prezentirana naučna dostignuća stručnjaka Zemaljskog muzeja BiH.
• Kraći istraživački radovi iz oblasti etnografije u periodu od 1900. do 1916. godine, rezultati objavljeni u Glasniku Zemaljskog Muzeja (u daljem tekstu GZM).
• Istraživanja stare slovenske baštine, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika – stećaka, migracija stanovništva, historijske toponomastike i srednjovjekovnog rudarstva, ljetnih stočarskih stanova u periodu od 1920.do 1940.godine, rezultati objavljeni u GZM.
• Istraživanja i sakupljanje folklorne građe iz BiH, u okviru Instituta za proučavanje folklora, od 1946. godine i dalje.
• Istraživanja seoske narodne kulture, terensko-istraživački rad provode stručnjaci Odjeljenja za etnologiju u periodu od 1947. do 1951. godine, rezultati objavljeni u GZM.
• Istraživanjem jezika i kulture cigana bavi se R. Uhlik od 1948. do 1958. godine.
• Istraživanja u okolini Travnika, Vareša, jugoistočnoj i srednjoj Bosni, realiziraju stručnjaci Odjeljenja za etnologiju, radovi objavljeni u GZM.
• Istraživanja narodne nošnje u Posavini provodi Z. Čulić od 1955. do 1959. godine, rezultati objavljeni u GZM.
• Etnološko-folkloristička istraživanja u Livanjskom polju, ekipa stručnjaka Etnološkog odjeljenja, od 1958. do 1962. godine, rezultati objavljeni u GZM.
• Etnološko-folkloristička istraživanja Imljana, ekipa stručnjaka Etnološkog odjeljenja, od  1958. do 1962. godine, rezultati objavljeni u GZM.
• Etnološko-folkloristička istraživanja Žepe i istočne Hercegovine, ekipa stručnjaka Etnološkog odjeljenja, 1961./62. godine, rezultati objavljeni u GZM.
• „Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini“, autor Z. Čulić, posebno izdanje, 1963. godine.
• Etnološko-folkloristička istraživanja Lištice, ekipa stručnjaka Etnološkog odjeljenja, od 1967. do 1969. godine, rezultati objavljeni u GZM.
• Ćilimarstvo u Bosni i Hercegovini istraživala B. Vladić-Krstić, od 1963. do 1978. godine, rezultati objavljeni u GZM.
• „Semberija – etnološka monografija“, istraživač R. Kajmaković, od 1968. do 1970. godine, rezultati objavljeni u GZM.
• Etnološko-folkloristička istraživanja Dervente, ekipa stručnjaka Etnološkog odjeljenja od 1969. do 1971. godine, rezultati objavljeni u GZM.
• Etnološko-folkloristička istraživanja Drežnice, ekipa stručnjaka Etnološkog odjeljenja od 1978. do 1982. godine, rezultati objavljeni u GZM.
• Etnološko-folkloristička istraživanja Tešnja, ekipa stručnjaka Etnološkog odjeljenja od 1982. do 1986. godine, rezultati objavljeni u GZM.
• Sintetski radovi o tradicionalnom seoskom graditeljstvu, A. Bugarski: „Skeletni sistem gradnje u bosanskom seoskom graditeljstvu“ i „Spratna kuća centralne Bosne“, rezultati objavljeni u GZM.
• Sistematsko prikupljanje i proučavanje fundamentalne etnološko-folklorističke građe o tradicionalnom i savremenom životu i kulturi naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u ruralnim i urbanim sredinama – planirana dugogodišnja istraživanja od 1986. do 2000. godine u okviru projekta DC XIII uz učešće stručnjaka Odjeljenja za etnologiju, Muzičke akademije i Fakulteta političkih nauka, s ciljem da se utvrde osobenosti tradicionalne i savremene narodne kulture. Istraživanja prekinuta ratom u BiH 1992.-95. godine. (Rezultati dva projekta su objavljeni kao posebna izdanja: Historijska narodna predanja u BiH, autor V. Palavestra, i Muslimanska epika, autor Đ. Buturović.)
• Narodne pjesme Muslimana 1 i 2, autor Đ. Buturović, posebno izdanje 1996. godine.
• Studijski rad „Osnovne karakteristike tradicionalnih seoskih nošnji u Hercegovini“, autor S. Bajić, rezultati objavljeni u GZM.
• Okrugli stol „K modernizaciji Zemaljskog muzeja BiH“, realiziran 1999. godine u Zemaljskom muzeju BiH u saradnji sa NGO Kulturno naslijeđe bez granica.
• Međunarodni kongres „Katastrofe i zaštita od katastrofa u muzejima“, realiziran 2001. godine u Zemaljskom muzeju BiH u saradnji sa Tiroler Landesmuseum Ferdinandeum, Insbruck, Austrija.
• Međunarodni simpozijum „Susret etnologije i muzeja“, realiziran 2005. godine u Zemaljskom muzeju BiH u saradnji sa NGO Kulturno naslijeđe bez granica.
• „Zemaljski muzej u školama Federacije BiH“, edukativni projekat realiziran u toku školske 2006/07., 2007/08. godine.
• „Etnološko-folkloristička istraživanja Prusca i okoline“ (rekognosciranje terena), projekat realizirala ekipa stručnjaka Odjeljenja za etnologiju uz finansijsku podršku Federalnog ministarstva poljoprivrede, 2008. godine.
• „Etnološko-folkloristička istraživanja Kraljeve Sutjeske“ (rekognosciranje terena), projekat realizirala ekipa stručnjaka Odjeljenja za etnologiju uz finansijsku podršku Federalnog ministarstva turizma i okoliša, 2008. godine.
• „Promjene u kulturi življenja izbjeglog i raseljenog stanovništva istočne Bosne na primjeru gradskih naselja Vogošća i Osijek“. Projekat realizirala ekipa stručnjaka Odjeljenja za etnologiju uz finansijsku podršku Kantonalnog ministarstva za raseljena lica i Uprave Grada Sarajeva, 2008. godine.